Open-Source Hardver – Industrijski standard

Objavio u 28/03/2012 u 16:03

Closed-Source-TM4Open-Source je centar modernog razvoja

Open-Source je odličan za prodaju, omogućava korisniku da potencijalno bude jednak ili veći u znanju od podrške proizvoda. Takođe omogućava krajnjem korisniku da čita i menja softver koji stiže sa uređajem. Uz sve to, alati kojima se modifikuju uređaji su takođe Open-Source.

Ako se vratimo na početke otvorenog koda, vratićemo se u sedamdesete. Richard Stallman-u, osnivaču GNU-a, se zaglavio štampač i nije u tom momentu dao nikakvo upozorenje. Štampač je bio mrežni i trebao mu je čitav sat da nešto odštampa. Kada bi korisnik hteo nešto da odštampa, pustio bi materijal na štampu i vratio se za sat vremena da proveri da li je posao završen i primeti bi da se štampač zaglavio.

U tom momentu smo bili blokirani, jer softver koji je pokretao štampač nije bio besplatan. Došao je sa štampačem i bio je binarni. Nismo mogli da dobijemo izvorni kod; Xerox nam nije dao izvorni kod. Tako da, iako smo bili programeri, napisali smo naš sopstveni sistem za raspodelu vremena pristupa štampaču, ali nismo mogli da ga implementiramo…

Frustracija je prevazišla sve mere. Ali činjenica koja je učinila stvari na gore je saznanje da smo to mogli da popravimo, ali neko drugi, iz sebičnosti, nas je blokirao, onemogućavao nas da unapredimo softver. Tako da smo, naravno, bili besni.

opensourceRichard Stallman je nakon toga osnovao GNU.

GNU je operativni sistem i fondacija koja zastupa slobodu softvera. Ona štiti softverske alate koje koristimo svakodnevno. Ovaj set alata zajedno sa Linus Torvaldsovim Linux kernelom je ono što većina danas smatra Linux-om.

Nazad u sedamdesete i osamdesete, kada je Stallman radio na štampačima, sa većinom uređaja je bilo lako raditi (prema današnjim standardima). Svaki inženjer koji se razumeo u računare bi mogao da napravi ili popravi bilo koji deo opreme, jer su preovladavale komponente poput tranzistora, rezistora, kondenzatora i induktora. Mnogi su pokušavali (i uspevali) da naprave svoje kompjutere na velikim štampanim pločama. Uglavnom su se koristile komponente poput 555 tajmera, a ovakve komponente su bile dobro dokumentovane.

Godinama, mnogi Open-Hardware standardi su evoluirali i ostavili traga. VHS rekorderi, RCA kabl, IBM-Compatible (sada poznatiji kao PC), SD kartica itd. Ni jedna loša stvar se za ove standarde ne može reći i ostavili su za sobom poštovanje. Ovo bi trebao biti cilj svakog inženjera hardvera. Ovo nisu “najbolje dizajnirani” delovi hardvera. Oni su mnogo više. Oni su “industrijski standard” jer je informacija bila dostupna svima koje je to interesovalo.

Od skora je ovaj pokret postao poznat kao Open-Source hardver. Do sada nismo imali ime za njih, sem “industrijski standard”. Iz ovih pokreta su se izrodile neverovatne stvari, najpoznatiji: Reprap, 3D štampač koji može sam sebe da klonira, Arduino, Mikro-Kontroler za široku primenu koji može da komunicira sa realnim svetom.

Ali Open-Hardware pokret je tek u začetku. Reprap i Arduino su kamen temeljac. Ovaj pokret će nastaviti da se razvija i širi do tačke kada će proizvođači shvatiti vrednost omogućavanja njihovim kupcima da dizajniraju njihov hardver.

Za sada su proizvođači ponosni kada omoguće šeme i datasheet-ove ili u najmanju ruku uputstvo. Omogućavaju svojim kupcima da istražuju njihov dizajn i unapređuju ga. Ali kada se desi problem, kupac mora da koristi sledeće informacije da bi napravio korekcije originalne opreme: JTAG, UnBrickable Mod, Charging adapters, itd.

oshw

Kada proizvođač ne uspe da omogući informacije, uvek pošalju jasnu poruku.

Kako bi smo smanjili troškove, odlučili smo da skratimo ćoškove. 🙂 Nismo ponosni na izvedbu našeg proizvoda i nameravamo da ga odbacimo. Ne očekujemo, niti zahtevamo podršku našim naporima. Nadalje vi, kao potrošač, treba da zapamtite vašu poziciju i nastavite da nam dajete pare i pored toga što ćemo mi nastaviti da vas ignorišemo.

Na žalost, kompanije kao što su Apple, HTC, Sony i Motorola idu ovom filozofijom. Kod Samsunga stvar nije takva. Što je verovatno i razlog zašto većina smatra njihove uređaje kao najbolje i razlog zbog kojeg je Google izabrao Samsung za razvoj Nexus S i Galaxy Nexus telefona.

Mobilni uređaji postaju neverovatno moćni. Za 18 meseci će početi da zamenjuju desktop računare. Hardver poput ASUSovog PadPhone-a i Motorole Atrix su najbliži. Softver poput Motorolinog Webtop-a i Canonical-ovog Ubuntu-a za Android su sadašnjost.

Očigledno je da će Open-Source Ubuntu za Android pobediti nad vlasničkim Motorolinim Webtop-om. Sa izuzetkom OMAP procesora, ne postoji potpuni open-source hardver koji pruža standarde. Zbog ovoga, mali proizvođači su u mogućnosti da se rašire veoma brzo predstavljajući novi proizvod po niskoj ceni. Ne postoje velike kompanije koje formiraju “industrijski standard” za mobilne uređaje.

[via XDA]

Tags: GNUopen hardveropen sourceotvoreni kod

Autor
eboye Vasilj Milošević

Objavljenih tekstova: 1160

Čovek koji je uvek tu kada ste u nevolji i koji će vam uvek pomoći svojim savetima i IT iskustvom. Hobi mu je čitanje ChangeLog-a. Posle HTC Hero telefona posedovao je HTC Desire HD, HTC One X, LG Nexus 5, LG G3, LG G4, HTC 10 a sada je ponosni vlasnik Xiaomi Mi Mix 2S telefona. Inače je grafički dizajner po struci, ali se sada bavi programiranjem i zanima ga sve u vezi modernih tehnologija. Čovek pored kojeg morate biti Up To Date je autor na Srbodroidu. (napisala: goldie)

3 komentara, pridruži se diskusiji!
  • Interesantan tekst, koji nama “hardverašima”, otvara više tema za diskusiju 😉
    I kada bi imao sve podatke hardveru nekog uređaja ne vidim šta bi mogao sa njima da uradiš konkretno kao korisnik. Visok stepen itengracije i minijaturizacija elektronskih komponenti te onemogućavaju da bilo šta samostalno promeniš… popraviš, kao korisnik. Drugačiji slučaj je sa softverom.
    Pitanje je gde bi bila današnja Consumer Electronics da nema patenata, konkurencije i industrijske špijunaže.
    btw resistor -> rezistor -> lepše je otpornik

  • Fin text.

    Jedna zamerka u nasem jeziku ne postoji rec kapacitor… to bi bio kondenzator.

Odgovori na The_ThinkerOdustajem od odgovora

Your email address will not be published. Required fields are marked *