Zašto volim open source softver.

Objavila u 04/12/2011 u 18:30

Talk is cheap. Show me the code. ~ Linus Torvalds

Ja sam programer. Počnimo priču iz tog ugla.

Ako niste upućeni u te vode, ništa ne brinite, neće biti čudnih stvari, obećavam.

Open source ili softver otvorenog koda, predstavlja softver čiji je izvorni kod, tj kod koji može da bude koristan programerina, dostupan pod opensource licencom i obezbeđuje korisnicima kako uvid, tako i mogućnost da vrše izmene na njemu. Što baš i nije slučaj kod vlasničkog softvera, kod kojeg je korisnicima garanovana samo sloboda korišćenja, dok su sva ostala prava u mnogome ograničena. Ta činjenica je dovela i do samog nastanka open source pokreta, početkom osamdesetih godina prošlog veka na polju softvera, naravno, a potom je usledilo i osnivanje opensource inicijative, organizacije koja se i dan danas zalaže za masovniju upotrebu open source licenci, kao i njihovu promociju, kako  u informatičkom svetu tako i u svim drugim oblastima.

Kao što je svima poznato danas se sve u svetu vrti oko profita i brojki, dok se krajnji korisnici/kupci malo šta pitaju. U nekim oblastima, takvom sistemu je jako teško stati na put, a često se svi iole ozbiljniji pokušaji pružanja otpora i uspostavljanja neke alternative završavaju nekom “nagodbom” koju je nemoguće odbiti i na taj način surovi kapitalizam ostaje neporažen. Ista situacija je i na polju softvera ali za razliku od drugih područja mnogo je lakše voditi tu bitku. Početne pozicije su poprilicno izjednačene, što daje nadu i stvara uslove potrebne za ravnopravno nadmetanje.

Ja sam lično tip korisnika koji želi da koristi softver baš onako kako meni odgovara. U krajnjem slučaju, ja sam korisnik(!), koristim alate kako to meni odgovara, a pritom ne želim da budem rob, tj da se prilagođavam njihovom tvorcu ili pak korporaciji koja stoji iza njegovog nastanka. Naravno nije uvek moguće svima udovoljiti, pa se softver ne može praviti po svačijem ukusu ali se može omogućiti onim korisnicima koji imaju mogućnosti, znanje i naravno interesovanje za prilagođavanje softvera (alata) svojim potrebama, da to i urade i samim tim doprinesu uobličavanju krajnjeg stanja proizvoda. Mada i to praktično znanje ne mora da bude veliko ograničenje. U procesu razvoja se može učestvovati na razne načine. Ne mora to biti puko programiranje. Postoje razne opcije kako mnogi od nas mogu da se priključe i doprinesu zajednici. U krajnjem slučaju, velika zajednica bolje razmišlja od malog tima developera, kojima je to ipak samo plaćeni posao, a ne zadovoljstvo i hobi kojim se bave u slobodno vreme. Još jedna od velikih prednosti open source softvera je to što se kroz realne primere najbolje uči. Dovoljno je da imate malo želje i vrlo lako možete uraditi nešto plemenito, a samim tim i naučiti nešto novo. Na taj način izgrađena zajednica koju čine korisnici koji su sposobni i željni da učestvuju, pomognu i napreduju. Mnogo brže će pronaći i ispraviti eventualne propuste i greške razvojnog tima koji radi na vlasničkom softveru. Naravno da ne pričamo o aktivnostima koje se dešavaju izvan našeg vidnog područja, tamo negde iza zavese u samom algoritmu.

Ako svi mogu da bace pogled na to šta se tamo dešava, nema mesta bojaznisti po našu privatnost i sličnim stvarima. U ovakvom procesu razvoja vrlo lako se javlja i inspiracija za uvođenje inovacija, koje se efikasnije i brže implementiraju, a čak iako ne budu prihvaćene od strane većeg auditorijuma uvek može da dođe do razdvajanja razvojnih grana ili pak pronalaska adekvatnih alternativa, što znači da u takvom sistemu nijedna strana ne može da dođe do monopola, pošto su korisnici oni koji drže konce u svojim rukama. Mnogi tvrde da internet i tehnologija otuđuju i da nisu dobri sa društvene strane. Ja se ipak sa tim baš i ne slažem. Čak i u slučaju razvoja i korišćenja softvera, ljudi se ponašaju onako kako su stvoreni, po prirodi smo socijalna bića, ne možemo opstati sami. Prirodno je da se povezujemo sa drugima, delimo mišljenja, osećanja pa čak i stvari koje nas čine srećnim. U današnje vreme, između ostalog, okružuje nas softver i to u sve većoj meri a težimo da ga konstantno prilagođavamo i unapređujemo. Politika, interesi i kapitalistički sistem nam ne mogu tu potrebu uskratiti i zbog toga će pokreti poput ovog uvek postojati i verujem da je pred njima svetla budućnost. I zašto volim opensource?

  • Opensource zajednica je fenomenalna, ljudi su spremni na saradnju i druženje.
  • Sve je moguće, ja sam korisnik!
  • Propusti i greške se lako i brzo ispravljaju.
  • Ideja za uvođenje inovacija u softver ima na pretek.
  • Iako nije obavezno, opensource softver je u većini slučajeva besplatan.
  • Ne postoji monopol.
  • U potpunosti se slaže sa ljudskom prirodom.

Project: Android.

Ko će drugi do androida dobiti privilegiju da bude prvi predstavljen open source projekat. Svi smo vrlo dobro upućeni o čemu se radi ali nije na odmet utvrditi gradivo. Android, operativni sistem koji je već sad svuda oko nas, i uprkos tome nastoji da uđe u sve aspekte naših života. Nastao je prvenstveno kao operativni sistem za mobilne telefone, kasnije dolaze tableti, netbook-ovi kao i najave da će se takođe nalaziti i u našim televizorima (google tv) kao i u automobilima. Pošto tu nije kraj liste, moguće ga je očekivati i na mnogim drugim mestima. Zamislite frižider sa androidom, toster? :D. Nastao sad već davne 2003. godine pod dirigentskom palicom malog razvojnog tima ali kao što to obično biva, zbog finansijskih razloga ubrzo biva preuzet od strane većih igrača, tačnije, Google kupuje kompaniju zaduženu za projekat 2005. godine. Tim pomognut Guglovim iskusnim inženjerskim timom nastavlja raditi na operativnom sistemu zasnovanom na linux kernelu, koji je takođe pod slobodnom licencom (GPLv2). Ubrzo nakon uočenog potencijala, Guglu se pridružuju sve veće kompanije koje imaju veze sa mobilnim tehnologijama i osniva se konzorcijum pod imenom Open Handset Alliance, koji čine pored Gugla, HTC, T-mobile, Intel, LG i mnogi drugi. Kako sve strane imaju koristi od ovog projekta odlučeno je da ostane licenciran pod GPL licencom, tj da ostane opensource. Što znači da se izvorni kod može legalno skinuti i dalje deliti, svako ima mogućnost da ima uvid u rad sistema kao i da vrši izmene na istim. Na taj način svaka kompanija može da doprinese krajnjem razvoju projekta, a pored toga može da ima i svoj jedinstveni proizvod čime ne gubi poziciju na tržištu, šta više, time samo dobija veće tržište, kako krajnjih korisnika tako i programera koji rade na razvoju aplikacija za pomenutu platformu. Tako sad imamo vrlo rasprostranjen operativni sistem, sa jako velikom bazom aplikacija, a pri tome niko ne drži monopol u daljem razvoju i budućnosti projekta. Želite li da zavirite u kod, ili da saznate nesto više o procesu razvoja androida? http://source.android.com/

Stay free, stay opensource.

Do sledećeg čitanja.

Vaš Lesa.

Tags: Aleksandar DiklićAndroidkolumnaLesaopen sourceotvoreni kodSaleslobodni bitovi

Autor
Lesa Aleksandar Diklić

Objavljenih tekstova: 4

Lesu smo upoznali preko Tvitera i definitivno je kompetentna osoba za tematiku Open Source. Voli da kompajlira kernel u slobodno vreme i da se druži sa ljudima. Nema Android telefon još uvek ali se nada da će ga uskoro nabaviti. Pisaće vam u njegovoj kolumni sa nazivom Slobodni bitovi o open source-u. (napisala: goldie)

7 komentara, pridruži se diskusiji!

Pošalji odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *