Dominacija Linuxa na mobilnom tržištu

Objavio u 07/02/2014 u 16:37

Linux je besplatni i Open Source operativni sistem na čijem razvoju rade hiljade vrednih programera širom sveta. Linux kernel je razvio Linus Torvalds 1991. Međutim, Linux je dobio veliku pažnju kada je predstavljen i nakon mnogo godina postao jedan od najsigurnijih operativnih sistema na svetu. Linux koriste gotovo sve organizacije na svetu, barem u nekoj meri. Linux pokreće mobilne telefone, tablete, servere, desktop računare, superkompjutere, kao i embedovane sisteme kao što su ruteri, sistemi za automatizaciju, televizori, konzole za igranje … Linux je originalno kreiran za Intel x86 personalne računare. Tokom godina, Linux je portovan na druge platforme kao što su Arm, x86_64 … Linux je vodeći operativni sistem kada su serveri u pitanju, kao i superkompjuteri.

Linux je pod GPL licencom koja dozvoljava besplatnu distribuciju koda. Linux je pomogao IT gigantima i startapima da započnu razvoj svog operativnog sistema. Neki od ovih operativnih sistema su razvijeni kao alternativa Apple-ovom iOSu, dok su drugi razvijeni da bi zaradili na ogromnoj popularnosti uređaja sa ekranima osetljivim na dodir (pametni telefoni i tableti). Najznačajniji ovde je, naravno Google-ov Android projekat. Drugi projekti koje vredi pomenuti su Tizen, Firefox OS, Ubuntu Touch, a ima još. Linux je brzo narastao i osvojio tržište mobilnih uređaja. Sam Android uzima 80% tržišta pametnih telefona. Sa najavljenim uređajima za 2014., koji će imati Linux operativni sistem, Linux teži da marginalizuje ostale platforme. Krenuću redom da opisujem operativne sisteme koji su trenutno prisutni na tržištu mobilnih uređaja a u osnovi imaju Linux.

Android

Android je razvio Google i izdaje ga kao besplatan operativni sistem otvorenog koda. Android u osnovi ima Linux kernel. Dok za grafičko okruženje (GUI) koristi Dalvik, a sprema se Art kao podrazumevani rendering endžin. Android je najpopularniji operativni sistem za pametne telefone i tablete. U novembru 2013. Android je zauzeo 80% tržišta pametnih telefona. Takođe je nadmašio iPad na tržištu tabletu u trećem kvartalu 2012.

Android Kit Kat Screenshots

CyanogenMOD

Čist, besplatan, open source verzija Android sa dodatim originalnim i kodom trećih partija. CyanogenMod nudi mogućnosti i opcije koje ne mogu da se nađu na zvaničnoj verziji Androida koju nude proizvođači mobilnih uređaja. CyanogenMod nema softver koji vas može špijunirati niti neželjeni software (bloatware) koji inače proizvođači trpaju u Android, kao ni bilo kakva “unapređenja” koja proizvođači ugrađuju. CyanogenMod ne prati broj instalacija, već je to na dobrovoljnoj osnovi. A decembra 2013., CyanogenMod je zabeležio preko 10 miliona aktivnih instalacija.

Cid CyanogenMod

Sailfish OS

Nokia je odlučila da instalira Windows na svoje telefone jer je dobila sponzorstvo od Microsofta koje joj je u tom trenutku bilo preko potrebno. A zatim otpustila MeeGo developere. Sailfish OS je razvila Jolla, kompanija koju su osnovali bivši zaposleni Nokia kompanije. Ovo je zapravo nastavak MeeGo operativnog sistema sa gomilom novih mogućnosti. Interfejs je prilagođen za ekrane osetljive na dodir i zasniva se na QMLu i Qt Quicku. Sailfish OS nije u potpunosti open source, UI je u vlasništvu Jolla-e. Trenutno postoji samo jedan pametan telefon koji dolazi sa Sailfish operativnim sistemom. Kompatibilnost Android aplikacija je najavljena za Sailfish, što će omogućiti Android aplikacijama da se pokrenu na Sailfish OSu bez izmena.

Jolla mobilni telefon

Firefox OS

Firefox OS je operativni sistem otvorenog koda koga je razvila Mozilla fondacija. Firefox OS ima Linux kernel i interfejs koji koristi je pisan u HTML/CSS/JavaScript web tehnologiji. Nekoliko telefona je plasirano sa Firefox operativnim sistemom u Južnu Ameriku i druga tržišta u razvoju uključujući i Srbiju. Firefox OS telefoni su trenutno sa slabim specifikacijama i dosta jeftiniji od Android, iOS i Windows Phone telefona. Mozilla je nedavno predstavila Firefox OS verziju optimizovanu za tablete. Firefox OS je takođe predviđen i da se koristi na pametnim televizorima.

FireFox OS

Ubuntu Touch

Ubuntu Touch je mobilna verzija najpopularnije Linux open source distribucije, Ubuntua. Ubuntu Touch je još uvek u fazi razvoja i skoro je najavljeno da će svetu konačna verzija biti predstavljena najranije 2015. godine. Kada bude gotov, Ubuntu Touch će raditi na pametnim telefonima, tabletima, televizorima i pametnim ekranima. Interfejs za Ubuntu Touch koristi Qt-5 i pokreće ga Mir display server. Aplikacije za Ubuntu Touch je moguće razvijati u QML-u kao i HTML verziji 5. Ubuntu se probija na tržište sa filozofijom da se aplikacije dizajnirane za desktop platformu lako pokrenu i na ekranima osetljivim na dodir, kao i obrnuto. Ubuntu Touch razvija Canonical i Ubuntu zajednica.

ubuntu edge telefon

Tizen

Nakon propasti MeeGo projekta koji su razvijali Intel i Nokia, novi projekat se rodio kada je Intel našao novog partnera, Samsung. Projekat je dobio naziv Tizen. Tizen potiče od Nokia/Intel MeeGo i Samsung Bada operativnog sistema za mobilne telefone. Samsung misli da će Tizen biti alternativa Androidu i ostalim operativnim sistemima na polju pametnih telefona. Trenutno ni jedan telefon nije predstavljen sa Tizen operativnim sistemom. Ali se na MWC2014 očekuje da će Samsung predstaviti prvi Tizen telefon.

tizen telefon

webOS

Još jedan open source operativni sistem zasnovan na Linuxu za pametne telefone koji je trenutno u vlasništvu LG kompanije. Originalno je razvijen od strane Palm-a. HP je kasnije kupio Palm sa kojim je dobio i webOS. Nakon neuspeha HP tableta sa ovim operativnim sistemom, webOS je ukinut. HP je otvorio kod javnosti i 2013. godine LG je od HPa kupio webOS kako bi ga koristio za svoje pametne televizore.

webos

Besplatni operativni sistemi otvorenog koda pružaju veliku dinamiku u razvoju jer je zajednica nezavisnih developera uključena u razvoj samog operativnog sistema. Takođe omogućuje razmenu osnovnih funkcionalnosti, na primer, framework originalno razvijen za Maemo i MeeGo može biti korišćen na Ubuntu Touch operativnom sistemu. Aplikacije koje se razviju u HTML5 tehnologiji mogu da rade na Androidu, Ubnutu Touch, Tizen i Firefox operativnom sistemu što drastično olakšava razvoj developera. Android aplikacije rade na Sailfish operativnom sistemu, sa manjim modifikacijama na Ubuntu Touch OSu. Ovi standardi koje su postavili open source operativni sistemi zapravo čine razvoj mnogo lakšim što nije moguće sa ekosistemima zatvorenog koda kakvi su Windows Phone, BlackBerry i iOS. Kako operativni sistem bude sazrevao, razvoj aplikacija za operativne sisteme bazirane na Linuxu će biti sve lakše i lakše i sve će više i više developera početi da pišu za ove operativne sisteme umesto za operativne sisteme zatvorenog koda.

[via MuktWare]

Tags: AndroidCyanogenModFirefox OSkernelLinuxTizenWebOS

Autor
eboye Vasilj Milošević

Objavljenih tekstova: 1160

Čovek koji je uvek tu kada ste u nevolji i koji će vam uvek pomoći svojim savetima i IT iskustvom. Hobi mu je čitanje ChangeLog-a. Posle HTC Hero telefona posedovao je HTC Desire HD, HTC One X, LG Nexus 5, LG G3, LG G4, HTC 10 a sada je ponosni vlasnik Xiaomi Mi Mix 2S telefona. Inače je grafički dizajner po struci, ali se sada bavi programiranjem i zanima ga sve u vezi modernih tehnologija. Čovek pored kojeg morate biti Up To Date je autor na Srbodroidu. (napisala: goldie)

3 komentara, pridruži se diskusiji!
  • Linux je kernel, a ne operativni sistem. GNU je operativni sistem i u 99,9% distribucija ide sa Linux kernelom. Razvoj GNU operativnog sistema je počeo 1984. godine i započeo ga je Richard Stallman koji je i osnovao pokret za slobodan softver. 1992. godine Linus Torvalds je oslobodio svoj kernel Linux izdavši ga pod GNU GPL licencom. Do tada kernel GNU Hurd nije postao funkcionalan, jer su imali problema sa njegovim dizajnom. U tom trenutku su neki ljudi iz zajednice slobodnog softvera napravili kombinaciju GNU operativnog sistema sa Linux kernelom i tako dobili kompletan i funkcijonalan operativni sistem. Od tada i počinje zabluda da se ta cela kombinacija zove Linux. Pravilno bi bilo nazvati taj operativni sistem GNU/Linux ili GNU+Linux. “Open Source” izraz ne treba koristiti, jer je on osmišljen da razdvoji filozofiju slobodnog softvera od samog softvera. Tako kad neko kaže “Open Source” on ustvari govori o slobodnom sofftveru. Softver je slobodan ako njegova licenca garantuje 4 osnovne slobode:

    1. slobodu da se program pokreće u bilo koju svrhu
    2. slobodu da se program proučava i menja
    3. slobodu da se program umnožava da bi se pomoglo bližnjem
    4. slobodu da se program poboljšava i da se te promene puštaju u javnost, tako da cela zajednica ima koristi

  • Jedna ispravka, Ubuntu već duže vreme nije najpopularniji, Mint ga je prešišao po distrowatch-u. 😛

  • Vise od dve godine koristim na laptopu Ubuntu i potpuno sam se navikla. Sada se ne bih vracala na Windows.

    Ali mi je potpuno interesantno kada pričam sa nekim ko se ne razume u računare i telefone, i onda mi taj neko pokazuje u File Manageru na telefonu da mu na primer Yahoo aplikacija sve attachmente stavlja u neki tamo folder. I da ta osoba kada mi to pokazuje bez problema švrlja po Linux file sistemu. 😀 Pre samo nekoliko godina ta slika mi je bila nezamisliva.

Pošalji odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *